Park Kneževa

Kompleks je smješten unutar jednog od zagrebačkih donjogradskih blokova, a njegov parter čini pješačku poveznicu između Ulice kneza Branimira na jugu i Ulice kneza Borne na sjeveru. Donedavno zapuštena i neugledna površina, danas je ponosan urbani park stvoren u vrlo kratkom roku, sadnjom biljnog materijala izrazito visoke kvalitete. Parter kompleksa rasprostire se na 2.860 m2, uz dodatak od nešto više od 2.300 m2 krovnih vrtova na zgradama.

Javni dio partera čini glavna pješačka staza duž osi sjever-jug, uz koju se nižu površine zasađene pokrivačima tla, žednjacima, dekorativnim grmovima i upečatljivim stablima, te zone zelenih zidova. Ovaj prostor postiže veliku dinamiku i zbog arhitektonskih denivelacija kojima su stvoreni upušteni atriji i izdignute žardinjere većih dimenzija, u kojima su zasađena već odrasla stabla (Liquidambar styraciflua, Acer rubra, Acer buergerianum, Quercus rubra, Parrotia persica). Sadnjom stabala u upuštene atrije postigli smo dojam šetnje kroz krošnje, budući da su u razini partera samo one vidljive, a izdignutim žardinjerama čije zidove ozelenjuju biljke padajućeg rasta, stvoren je prostor za sadnju stabala na površinama koje se nalaze iznad podzemnih etaža kompleksa.

Pri izboru biljnih vrsta težili smo postizanju dinamike i raznolikosti boja, tekstura, akcenata i doživljaja kroz cijelu godinu. Od ukupno 43 stabla zasađena unutar kompleksa, još neke vrste su Liriodendron tulipifera, Betula utilis var. jacquemontii 'Doorenbos', Abies concolor, Fraxinus angustifolia 'Raywood', Prunus cerasifera, Pinus nigra, Acer saccharinum te Prunus serrulata 'Kanzan'. Atraktivne grmolike vrste čini gotovo četiri stotine grmova, a Nandina domestica, Lonicera pileata, Prunus laurocerasus, Cotinus coggygria, Cornus alba 'Sibirica variegata', Aucuba japonica, Hydrangea quercifolia, Hydrangea macrophylla te Viburnum davidii samo su neke od njih. Ukupan broj biljaka zasađenih unutar kompleksa na kraju je iznosio 17.379 primjeraka.

Privatnija zona partera sadrži ograđene, individualne vrtove koji pripadaju stambenim prostorima prizemnih etaža kompleksa, a koji su uglavnom oblikovani kao uredni travnjaci. Zelene površine obiju zona, i privatne i javne, na trasi su vatrogasnog prilaza stoga je izrazito važan bio izbor biljnog materijala koji će se brzo oporaviti u slučaju prolaska vatrogasnog vozila preko njega, poput puzajuće dunjarice (Cotoneaster dammeri) i različitih vrsta žednjaka (Sedum sp.).

Kao što se u mnogim zagrebačkim blokovima zelena površina nalazi sakrivena usred bloka zgrada, tako je i u ovom slučaju, no ona okružujući Park Kneževa predivan pogled predstavlja ne samo za njegove stanare, već i stanare susjednih zgrada. Definiranje rubova Parka Kneževa postignuto je formiranjem zelenih zidova – rahlih, vertikalnih konstrukcija, visokih od 2,5 do 12 metara i postavljenih na nekoliko mjesta, a koje prekrivaju zimzelene penjačice bršljana (Hedera helix).

Jedan od glavnih simbola prepoznatljivosti kompleksa je i pet stotina samostalnih žardinjera koje se nalaze na pročeljima zgrada. Pri projektiranju biljnog materijala za žardinjere, kombinirajući različite tipove i vrste biljnog materijala, cilj nam je bio postići razigranost izgleda pročelja i raznolikost vizura za stanare kompleksa, ali i susjednih zgrada. Grmaste stablašice (poput Euonymus alatus 'Compactus' i Acer palmatum), bujni grmovi (poput Hydrangea macrophylla i Prunus laurocerasus 'Schipkaensis') i lelujave ukrasne trave (poput Miscanthus sinensis 'Yakushima Dwarf' i Pennisetum alopecuroides 'Little Bunny') koje rastu povrh rubova žardinjera, kombinirali smo s biljkama padajućeg rasta (poput Vinca minor i Hedera hibernica) čiji bujni zeleni slapovi ostavljaju upečatljiv dojam.

Detaljnije o ovom izrazito kompleksnom projektu pogledajte ovdje.